Fotografije: HNK Arhiva
Autor: Jana Bačić
...
Konj iz baleta Orašar, čerga iz predstave Ciganin ali najljepši, sijeno iz opere Ero s onoga svijeta, konstrukcija iz Don Juana, polarni medvjed iz Turandota, rasvjeta iz predstave Rat i mir, vjetrenjače iz baleta Coppélia na Montmartreu…
Sva ta scenografska čarolija predstava postavljenih u zagrebačkom HNK-u, rađena je u kompleksu smještenom u ulici Božidara Adžije 7a na zagrebačkoj Trešnjevci. Skriveni od očiju javnosti, kiparski, slikarski, tapetarski i stolarski radovi u tim prostorima dobivaju svoj kontekst, a publika im aplaudira gledajući predstave na velikoj sceni na Trgu republike Hrvatske.
Danas se kompleks depoa i radionica zagrebačkog HNK-a uvelike mijenja. Pročelje dobiva svoju prepoznatljivu vizuru kombinacijom cigle i zlatne boje s crnim elementima, dok se u prostoru čitavoga kompleksa radovi privode kraju. Neki budući uredi čekaju svoje zaposlenike, a nova HNK-ova scena svoju publiku.
Dugogodišnji prostorni problemi, zastarjela tehničko-tehnološka opremljenost zgrada depoa i radionica u
Adžijinoj, zahtijevali su ulazak u sveobuhvatnu obnovu samih zgrada kompleksa, ali i njihovu opremljenost, a sve s ciljem suvremenog funkcioniranja nacionalne kazališne kuće.
Potres koji se dogodio Zagrebu samo je ubrzao cjelokupnu obnovu jer je glavnina zgrada u Adžijinoj pretrpjela konstruktivna oštećenja do razine neupotrebljivosti.
Ovaj projekt, vrijedan više od 45
milijuna eura, dio je šireg plana za poboljšanje i proširenje kulturne infrastrukture u Zagrebu te je financiran iz nacionalnog proračuna uz iskorištenih 10 milijuna eura iz sredstava Fonda solidarnosti EU.
– U povijesnom smislu, otvaranje nove scene u Adžijinoj bit će i te kako važan trenutak, kao što je povijesno značajan trenutak i obnova cijeloga kompleksa. Novom scenom otvaraju nam se velike i raznolike mogućnosti koje će uvelike olakšati buduće funkcioniranje kazališta kroz dodatne prostore – izjavila je intendantica HNK-a u Zagrebu Iva Hraste Sočo dodajući kako će kazalište napokon prostorno prodisati jer postojeća scena, od dana kada je izgrađena 1895., služi za – poznato je – sva tri ansambla, Dramu, Operu i Balet.
Prema riječima intendantice, osnovna ideja bila je, kada je u pitanju pozornica, izgraditi je približne veličine kao što je ona u glavnoj zgradi na Trgu Republike Hrvatske te uz nju izgraditi i orkestralnu rupu, kako bi se mogle izvoditi ne samo dramske, već i operne i baletne predstave komornijeg tipa. Upravo će druga scena omogućiti više termina za domaća i strana gostovanja, kako u Adžijinoj, tako i u glavnoj zgradi.
Nova pozornica i gledalište opisuju se kao polivalentna, moderna dvorana s kapacitetom od oko 300 gledatelja.
– Konačno ćemo omogućiti publici više izvedbi naših uspješnica za koje imamo iznimnu potražnju, jer mnoge nam se predstave jako brzo rasprodaju. Osim za predstave, uvelike će olakšati buduće funkcioniranje kazališta općenito, jer tu će se održavati i dio proba, ali i sklapanje scenografija za predstave u glavnoj zgradi – reći će nam Iva Hraste Sočo.
Na prostoru u Adžijinoj ulici nekoć su se nalazile vojne austrougarske konjušnice, a neko vrijeme i radionice za remont vojnih aviona. Prostor je potom došao u vlasništvo zagrebačkog HNK-a, kao mjesto za depoe, spremišta scenografije, kostima i ostalog fundusa, te stolarske, bravarske, slikarske, kiparske, tapetarske i druge radionice. I to sve na prostoru površine 8868 kvadratnih metara.
Obnova je u početku bila prilično složena. Jedna od većih dvojbi bila je kako uklopiti koncept u zadani prostor i elemente prostorno-planske dokumentacije, a u isto vrijeme sačuvati sve elemente radionica i depoa koje moraju ostati u funkciji uz drugu scenu. No, kockice su se brzo posložile, te se u 2023. godini odmah pristupilo nužnim zahvatima na prilagodbi prostora dviju zgrada depoa koje su potresom lakše oštećene, a za privremeni rad stolara, slikara, kipara i drugih, kako bi se osigurao kontinuitet proizvodnje elemenata scenografije za potrebe kazališta.
Trenutačno su u tijeku završni građevinsko-obrtnički i instalaterski radovi na konstruktivno obnovljenim zgradama kompleksa kako bi se središnji dio depoa i radionica kompleksa ponovno stavio u funkciju.
Voditelj projekta „Adžijina“ Lui Giaschi, dipl. ing. građ. istaknuo je kako su ideje za realizaciju programa rezultat sveobuhvatne analize organizacije svjetskih kazališta, kako u koncepcijskom smislu, tako i u suvremenoj tehničko-tehnološkoj opremljenosti.
– Osnovna ideja je da se s galerija koje se prostiru duž glavnine radionica u nizu, omogućuje pregled cjelokupnog procesa stvaranja kazališne scenografije kao dijela kompleksnog umjetničkog djela i time se prezentira nova dimenzija doživljaja kazališne umjetnosti – rekao je Giaschi te dodao kako će kompleks koji je ranije bio javnosti potpuno nedostupan, konceptom projektnog rješenja prostora radionica, osim građevinsko-tehničke i tehnološke obnove, omogućavati i organizaciju povremenog edukativnog i turističkog programa obilaska. Baš onako kako je to često prezentirano i u drugim velikim kazališnim kućama…
Postavom pokretnih teleskopskih tribina omogućit će se fleksibilnost prostora koji će, osim osnovne funkcije, biti korišten i za probe, ali i kao montažna scena za kulise koje se izrađuju za glavnu zgradu, a što u dosadašnjim prostorima nije bilo moguće.
U skorijoj budućnosti, pred kraj 2025. godine, lokacija u zagrebačkoj Adžijinoj ulici 7a postat će moderan, interaktivan prostor otvoren i primamljiv javnosti u zoni sveučilišnih, muzejskih, školskih sadržaja te budućeg poslovnog centra Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Tri funkcije projekta „Druga scena“
Voditelj projekta „Druge scene“ Lui Giaschi objašnjava kako će se izvođenje radova izgradnje i opremanja završiti u rujnu 2025., kada bi druga scena bila u potpunosti u funkciji održavanja kazališnih programskih aktivnosti.
Giaschi je i obrazložio tri funkcije projekta „Druga scena“:
• Projektom cjelovite obnove depoa i radionica, dio prostora depoa multifunkcionalno je organiziran te će uz omogućavanje funkcioniranja depoa biti i u funkciji pomoćnih prostora druge scene čime će ona biti integralni dio kompleksa HNK.
• Prostor druge scene namijenjen je probama kako glazbenih tako i dramskih djela te je akustiku prostora planirano izvesti fleksibilnim reflektorima zvuka na način da, pored zadovoljenja osnovnoj funkciji, zadovolji i simulaciju akustičnih efekata sličnu uvjetima glavne zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Treća funkcija namijenjena je za radno-probna kompletiranja svih elemenata izrađene scenografije za središnju zgradu HNK-a, a prije konačnog pregleda cjeline i otpreme na scenu glavne zgrade.
