Fotografije: STIGLICPHOTO
Autor: Velimir Cindrić
...
Poznati slavonski vinar Josip Galić još je kao dječak zarađivao za džeparac radeći u djedovu i očevu vinogradu od desetak tisuća trsova, od kojega su dobivali grožđe za vino koje je dostajalo za obitelj i prijatelje. No, životni put vodio ga je daleko od vinograda i vina. Počeo je 1981. butikom ženske odjeće, a dvije godine poslije pokrenuo je i proizvodnju rezervnih dijelova za strojeve za pranje rublja, što je obiteljsku tvrtku svrstalo među prvih deset obrtničkih u Jugoslaviji. Prvu maloprodaju bijele tehnike Galić je otvorio 1991., a godinu poslije i prvi supermarket mješovite robe u Požegi.
Usporedno, počevši od 1972., Galić je kupio 12 000 loza kod Sv. Vida u Požegi, vinograd koji je obitelj obrađivala za svoj užitak te godišnje proizvodila oko 10 000 litara vina („Naše najveće vino bio je crni pinot i s njim smo 1988. prvi put krenuli u komercijalnu prodaju. U mojoj privatnoj arhivi, u vinariji Galić, danas te boce zauzimaju posebno mjesto”, reći će Galić).
Ipak, kao prava životna i poslovna prekretnica pokazala se 2007., godina kada je Galić odlučio ambicioznije nastaviti obiteljsku tradiciju vinogradarenja i proizvodnje vina. Naime, te je godine tvrtki Mercator prodao trgovačku kuću Presoflex s 52 maloprodajne jedinice, a direktorica tadašnje tvrtke predložila mu je da s tim kapitalom učini nešto za Slavoniju, odnosno da ga uloži u vinograde i iza sebe ostavi značajan trag u vinarskome svijetu. I tako je krenulo.
– U vinarski posao krenuo sam iz ljubavi, a moja je sreća da sam tada imao i financije potrebne za pokrenuti taj posao. Svi znaju da vinarstvo traži velike investicije i neprestana ulaganja, a da je povrat dosta spor. Naravno da me je potaknuo i nacionalni i međunarodni uspjeh vinarskih poduzetnika-pionira iz kutjevačkog kraja, kao što su Enjingi i Krauthaker. Obojica su moji prijatelji i oduvijek su mi bili uzor u mom vinskom stvaranju, ali nikako ne mogu izostaviti niti Kutjevo d.d. i velikog vinarskog stručnjaka gospodina Jambrovića, pionira u stvaranju vrhunskih vina iz Kutjeva. Sretan sam zbog uloge koju su ti ljudi odigrali na mom putu – priča Josip Galić.
Prva vina, berbe 2008., pokazala su da je izabran dobar put te se već tada dala naslutiti vrlo zanimljiva i uspješna priča.
Danas je vinarija Galić suvremena vinarija za preradu grožđa, s vlastitim vinogradima ukupne površine 63 hektara, a kapacitet joj je do 330 000 litara.
– Za početak smo planirali kupiti 15 hektara starih vinograda, što smo i ostvarili, a potom i višestruko premašili, kao i kapacitet proizvodnje. To su, naravno, lijepi brojevi, odlični uspjesi, ali moram naglasiti da smo mi ipak i nešto više od pukih brojeva. Mi smo mjesto gdje se rađa ljubav, gdje se bude strasti, mjesto gdje se stvaraju legende… – pojašnjava Galić.
Ta današnja 63 hektara vinograda u vlastitu posjedu, rasprostiru se na šest različitih položaja u Kutjevačkom vinogorju. Najveći dio vinograda zasađen je graševinom, dok su od ostalih sorti tu sauvignon, chardonnay, crni pinot, cabernet sauvignon i merlot. Određenu količinu grožđa kupuju i od lokalnih kooperanata koji svoje vinograde obrađuju po njihovim napucima. Posebna briga vodi se i o vrhunskim položajima – Stupnik, Radovanci, Vetovo…
– Položaj Stupnik, koji je nekad pripadao velikom vinaru i našem prijatelju Davoru Zdjelareviću, izvanredan je za pjenušce, kao i za chardonnay i crni pinot. Danas je taj položaj naš ponos. Tamo imamo i predivan hotel Stupnički dvori, smješten u srcu naših vinograda, koji smo također kupili od Zdjelarevića. U podrumima Stupničkih dvora smještena je šampanjerija, a imamo i vlastite turističke kapacitete u Kutjevu. I u Stupniku i u Kutjevu nudimo bogat program za vinoljupce i poznavatelje vinske kulture, ali i sve turiste koji traže odmor uz izvrsnu gastronomiju. U tom segmentu turističke ponude vidimo potencijal za cjelogodišnje aktivnosti. Mislim da je to lijep primjer spoja vinarstva i turističke djelatnosti. Naime, ključ uspjeha Hrvatske, uvjeren sam, leži u povezivanju zelene i plave Hrvatske, jer jedino na takav način turizam postaje izvozni kanal za cijelo hrvatsko gospodarstvo, a naročito proizvodnju kvalitetne domaće hrane i vina – govori Galić i nastavlja:
– Već smo postigli da se vina s etiketom Galić piju u svim turističkim središtima u Hrvatskoj, ali naš je cilj razvijati cjelogodišnju ponudu vinskog turizma. Želja nam je postati nezaobilazna vinska destinacija koja bi turistima vinoljupcima, putem kušanja vina i upoznavanja s kompleksnom proizvodnjom tog tekućeg zlata, bila dostupna tijekom čitave godine – kaže.
Nakon prijelomne 2007., sljedeća etapa u razvoju Galić vina počela je 2010., razmišljanjima o novoj vinariji. Naime, čitava priča započela je skromno, u iznajmljenom podrumu u Lukaču, naselju u sklopu grada Kutjevo.
– Znate, volimo reći da smo nastali iz garaže, ali istini za volju, i tada smo imali vrhunsku opremu, samo u znatno skromnijem prostoru. Uvijek sam imao izvrsnu ekipu enologa i uopće izvrsnu ekipu ljudi koja me prati, jer držim da je to ključ uspjeha. Danas nas, uz naše enologe, prati i Jean Philippe Fort, renomirani francuski enolog s bogatim iskustvom u vinogradarstvu i vinarstvu. Jean radi zajedno s našom ekipom i pomaže u selekciji sorti grožđa, optimizaciji procesa i stvaranju jedinstvenih vinskih etiketa koje odražavaju autentičnost terroira regije i poznatog kutjevačkog vinogorja. Osim unaprjeđenja kvalitete postojećih vina, suradnja s Jean Philippe Fortom omogućila je vinariji Galić i podizanje bordoške kupaže na potpuno novu razinu.
Jean je, inače, poznat po svom stručnom poznavanju bordoških sorti grožđa i njihovu savršenom balansiranju, kako bi se postigla optimalna harmonija okusa. Beskompromisna kvaliteta tog vina potvrđena je i na londonskoj priredbi Decanter World Wine Awards, što naravno, otvara vrata europskog tržišta, pa znatne količine već i plasiramo izvan hrvatskih granica – veli Galić.
Za svako ambicioznije bavljenje vinarskim poslom iznimno je važna temeljna filozofija, odnosno jasno zamišljen stil vina koji se želi proizvoditi. Ipak, mnogi vinari teško odolijevaju iskušenju mijenjanja ili prilagođavanja te filozofije, pogotovo ako se radi o duljem vremenskom razdoblju.
– Kod mene je filozofija uvijek bila ista – da proizvedemo najbolja vina. Tome težimo i sada, ali istina je da smo stilove prilagođavali tržišnim trendovima. Poduzetnik sam 40 godina i u svom sam stažu osmislio, uobličio i završio brojne projekte, ali koliko se god oni razlikovali, moja poduzetnička maksima uvijek je bila inzistiranje na kvaliteti, kao i ulaganje u ljude i tehnologiju.
U vinariji Galić imamo takozvane rakete od inoksa, kakve se viđaju samo u Francuskoj. Namjerno sam odlučio naručiti baš takve. Imamo i male vinifikatore, pomno složene prema različitim volumenima i filtražama. To je naš prostor za, uvjetno rečeno, igranje, kao mjesto gdje nastaju posebna vina ledene berbe i druga predikatna vina, kao i prostor gdje eksperimentiramo s klonovima graševine.
Također imamo i betonske bačve raznih oblika – jajeta, amfore, kace…, i to različitih zapremina – 1300, 3000 i 3300 litara, namijenjene proizvodnji maceriranih vina. U njih punimo graševinu klonske selekcije, koju uzgajamo u našem vinogradu na položaju Radovanci. Od 12 klonova koje smo tamo zasadili, odabrali smo četiri najbolja, koje smo posadili i na položaju Vetovo i njih ćemo dalje širiti kao izvornu, staru graševinu jednake kvalitete onoj kakva se uzgajala prije 200-300 godina – govori Josip o iznimno zanimljivom projektu udruge Graševina Croatica, profesora Edija Maletića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te drugih kutjevačkih vinara.
Danas tvrtka Galić vina nudi paletu od deset etiketa. Od crvenih vina tu su Crno 9, vrhunsko suho vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom od sorti cabernet sauvignon i merlot, tamno crvene boje, mirisa crnih ribizla i suhih šljiva te bogata okusa i Pinot crni, vino rubinske boje, izražena mirisa trešanja i šumskih jagoda te raskošna okusa.
Od bijelih vina ističu se Bijelo 9, vrhunsko suho vino od graševine (50%), chardonnaya (25%) i sauvignona (25%) malih prinosa i s najboljih položaja vinarije, koje je odležavalo na finom talogu (sur lie) te dva sortna vina – Chardonnay (srebrna medalja na Decanteru), vrhunsko suho vino od grožđa s položaja Podgorje, finih aroma te punog i bogatog, ali ujedno i mekanog okusa te Sauvignon blanc (zlatna medalja na Decanteru), vrhunsko vino od grožđa s položaja Radovanci i Podgorje, intenzivne i pune voćne arome, od kojeg je 15% macerirano 6 do 12 sati.
Prestižne etikete su i Graševina kasna berba (srebrna medalja na Decanteru), vrhunsko suho vino od grožđa s najboljih položaja, uz redukciju prinosa, lijepe i nježne voćne arome i karakteristična mirisa terroira kutjevačkog vinogorja, te Graševina Leon, izborna berba prosušenih bobica od grožđa s položaja Radovanci, proizvedena od posebno selekcioniranog i prirodno prosušenog grožđa, boje starog zlata, bogatog mirisa i okusa koji se zavodljivo lijepi za usne i nepce.
Paletu upotpunjuju Rosé (zlatna medalja na Concours Mondiale), kvalitetno polusuho vino od sorata cabernet sauvignon, merlot i pinot crni, te dva vina druge linije (prvi put pojavila su se 2010.) – G-točka bijelo, kvalitetna graševina iz mladih vinograda i G-točka crno, vino tipičnih sortnih mirisa crnog i crvenog voća s dozom biljnog karaktera.
– Na koja sam vina najponosniji? Gledajte, vina su za mene poput djece i ne mogu reći koje mi je najdraže, jer svakom je poklonjena posebna pažnja i ljubav. Ako baš moram izdvojiti mog osobnog favorita, to bi bila graševina kao sorta. Nekoliko mjeseci intenzivno smo radili na limitiranom izdanju graševine Galileo. Svaka boca Galileo graševine 2022 predstavlja rijetku priliku, jer postoji samo 1800 primjeraka koji su dostupni. No, prava tajna ovog vina krije se u bačvi Galileoak, prvoj takvoj u Hrvatskoj i devetoj u svijetu. Ta bačva predstavlja spoj tradicije i inovacije. Njezin patentirani sferni oblik i sustav rotacije od 360° omogućuju nježno miješanje tijekom fermentacije, što rezultira delikatnim procesom ekstrakcije i sazrijevanja. Jako me veseli da nakon mnogo mjeseci rada na ovom projektu, tu pravu vinsku ekspertizu možemo s ponosom predstaviti ljubiteljima vina.
Usput, za jesen pripremamo još dva velika iznenađenja na kojima naporno radimo, a koja će, vjerujem, vinariju Galić lansirati još dalje u orbitu – zagonetno najavljuje Josip.
Tvrtka Galić vina proslavila se i svojom novom vinarijom. Dvojica zagrebačkih arhitekata, Zoran Zidarić i Tomislav Ćurković iz arhitektonskog studija Dva arhitekta, za taj su projekt dobili najvišu državnu nagradu „Vladimir Nazor”, međunarodnu BIG SEE Arhitecture Award te američku nagradu Architecture MasterPrize 2019.
Nova vinarija spoj je modernog i tradicionalnog, kuća s čistim i jednostavnim linijama koja se uklapa u vizuru grada Kutjeva, a istovremeno je suvremena. Inicijalnu inspiraciju autori su crpili iz tradicionalnih vinskih podruma, a rabili su beton i opeku. Kroz velike staklene stijene u unutrašnjosti vinarije vide se bačve koje privlače pozornost prolaznika.
– U središtu Kutjeva, u blizini dvorca iz 1232. godine, 2018. smo otvorili podrum s kojim se ponosimo i koji je dobio pet nagrada za dizajn. U svaki djelić vinarije utkao sam dio sebe. Puno sam noći proveo u osmišljavanju svakog detalja. U novu vinariju, njezino uređenje i opremanje, uključene su ideje cijele ekipe. Puno smo putovali po svijetu, učili i upijali iskustvo od kolega, konzultirali se s njima, ali i međusobno. Iz svega toga probali smo izvući najbolje i najveća je nagrada rezultat koji danas imamo. Vinarija Galić za mene je spoj umjetnosti, struke i funkcionalnosti. Tu smo spojili staro i novo, ali i najmodernije. To se vidi u različitim bačvama koje rabimo, kao i u različitim pristupima vinifikacije… Igramo se tehnologijom, ali i umjetnošću, a to osjete i naša vina – ponosno će Galić.
Prema svemu dosad rečenom, jasno je da Galić ima dovoljno ideja i planova za budućnost. Tu su novi podrum, novi vinogradi, nova vina…
– Što vino predstavlja za mene osobno? Ono je jednostavno moj stil života, moja velika ljubav s kojom sam odrastao i u koju sam uložio mnogo brige i pažnje. Kod nas volimo reći da su ljubav vina, a vina su Galić – zaključuje Josip Galić.
Galileo i Mateo: zlato i platina!
Na prestižnom natjecanju Grow du Monde 2024, održanom potkraj svibnja u Mađarskoj (u Balatonfüredu, gradu na obali jezera Balaton), vinarija Galić osvojila je dva iznimna priznanja.
„Iznimno sam sretan što je na Grow du Mondeu naša Galileo graševina osvojila zlatnu medalju u kategoriji zrelih graševina, što je samo potvdilo kvalitetu naše nove etikete.
Jako smo ponosni i na platinastu medalju za našu izbornu berbu Graševina Mateo koja je dobila ime po mom unuku. Niti jedno vino nije osvojilo više bodova na ovom velikom međunarodnom natjecanju od šampiona Matea!”, zadovoljno će reći Josip Galić.
