Piše: Mladen Pleše
Na jednom od brojnih putovanja po svijetu Hani Rashid (65), arhitekt i sveučilišni profesor koji je do sada realizirao projekte u Nizozemskoj, Danskoj, Belgiji, Italiji, Mađarskoj, Japanu, Južnoj Koreji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prisjetio se na početku razgovora za Symbol kako je upoznao Čedu Komljenovića, alias Monty Shadowa, za vrijeme utrke Formule 3 u Monzi.
– Moj prvi dojam bio je da je riječ o iznimno fokusiranom i inteligentnom čovjeku, koji nije tipičan agent ili posrednik. Zapravo, nisam tad imao pojma o njegovoj povijesnoj ulozi borca koji posjeduje prirodnu sposobnost da bude bolji od svih ostalih. Vrlo brzo smo se zbližili te uspostavili duboko prijateljstvo. Čak je spomenuo da ga podsjećam na legendarnog vozača Formule 1 Ayrtona Sennu s kojim je bio jako blizak, pa smo se snažno povezali od samog početka.
Komljenović je iznimno cijenio Rashida ne samo kao vrhunskog svjetskog arhitekta, nego i kao zanimljivu i ugodnu osobu s kojom je ubrzo uspostavio sjajno prijateljstvo. Govorio je kako je Rashid jedan od najobrazovanijih i najsposobnijih ljudi koje je upoznao.
Pričao je kako ih je posebno zbližilo to što su obojica u svojim poslovima gajila istu duboku strast prema inovacijama i istraživanju neistraženih područja u kreativnom procesu. U razgovoru za naš časopis, Rashid je objasnio da postati kreativac nije jednostavno.
– Puno kreativaca oslanja se na svoja prethodna iskustva i dobro uspostavljene metode. Međutim, ja ne mislim niti ne radim tako. Sa svakim novim kreativnim projektom nalazim se u stanju čuđenja i često odbacujem poznate staze koje sam prije prelazio. Tražim rješenja na svježoj razini – objašnjava nam Rashid, pa nastavlja:
– To znači da na početku često provodim puno vremena u onome što može izgledati kao neaktivnost, pa se čak znam osjećati pomalo očajnim dok se ideje ne slože. Toliko sam navikao na pojam „blokade pisca” da je gotovo uvijek očekujem kad god se upuštam u novi kreativni pothvat.
Zajedno sa suprugom Lise Anne Couture osnovao je arhitektonski biro Asymptote Architecture sa sjedištem u New Yorku. Ta tvrtka, tvrde stručnjaci, istaknula se inteligentnim, inovativnim i vizionarskim projektima koji uključuju nacrte zgrada, glavne planske projekte, umjetničke instalacije, okruženja virtualne stvarnosti kao i interijera i dizajna.
Rashid objašnjava kako su supruga i on evoluirali više prema umjetničkoj praksi nego tipičnom arhitektonskom uredu.
– Zatekli smo se kako mnogo radimo na eksperimentalnoj arhitekturi i teoriji te istražujemo više ezoteričnih aspekata naše discipline. Tijekom godina, metodički smo, korak po korak, transformirali Asymptotu u novu tipologiju arhitektonske prakse.
Tumači nam kako su drugi arhitektonski uredi usredotočeni na građevinske projekte, potrebe klijenata, učinkovitost i pozornost na proračune i rokove, dok je njihov rad usmjeren na istraživanje, eksperimentiranje i provokaciju. Njihov biro trenutačno radi na nizu projekata u SAD-u, Europi i Aziji. Upravo dovršavaju ARC River Culture Pavilion, multimedijski muzej u Daeguu u Južnoj Koreji, grade dva stambena tornja u četvrti Yongsan u Seulu, tornjeve blizance u Zhehzou u Kini i sjedište banke ING u belgijskom Gentu.
Rashidova akademska karijera doista je impresivna. Bio je gostujući profesor na Kraljevskoj danskoj akademiji likovnih umjetnosti u Kopenhagenu, na Južnokalifornijskom institutu za arhitekturu u Los Angelesu, na Fakultetu za dizajn Sveučilišta Harvard, na Institutu Berlage u Amsterdamu, na Sveučilištu Michigan, na Sveučilištu Lund i na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta Princeton.
Predavao je na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču, na Fakultetu za arhitekturu, planiranje i zaštitu na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a dobio je i zvanje profesora na Cátedra Luis Barragán u Monterreyu u Meksiku te je bio profesor na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju u Zürichu.
Hani Rashid dobio je brojne nagrade i priznanja za vizionarske projekte u rasponu od umjetničkih instalacija do dizajna velikih zgrada. Svojim radovima predstavljao je SAD na Sedmom međunarodnom bijenalu arhitekture u Veneciji, a njegov ured Asymptote Architecture dizajnirao je 9. Venecijanski bijenale arhitekture. Za to je dobio prestižnu nagradu Frederick Kiesler za arhitekturu i umjetnost, kao priznanje za izniman doprinos napretku i spajanju umjetnosti i arhitekture.
Ističe kako kreativno putovanje u koje se upuštaju supruga i on, može biti izazovno i ponekad vrlo stresno.
– To je osjećaj koji nas potiče da skačemo u nepoznato, umjesto da idemo sigurnim putem i izbjegavamo probleme.
Njegova partnerica, Lise Anne Couture, bila je članica kanadske nacionalne freestyle ekipe i profesionalna skijašica.
– Ona je, kada bismo se upuštali u nove i neistražene teritorije u našem suradničkom radu, govorila nešto što mi je postalo misao vodilja: „Sve se svodi na približavanje granici što je više moguće ili ukratko – biti na asimptoti.” A asimptota je pravac kojemu se neka krivulja sve više približava, a da ga nikada ne dotakne…
Pripovijeda nam kako inspiraciju za radove nalazi u raznim aspektima stvarnosti i života.
– Crpim ju iz različitih izvora, poput matematike, glazbe ili arhitekture, promatranja prirode i raznih aspekata ljudskog društva, interakcije svjetla i forme, svega što smatram pravom ljepotom u svijetu.
Odlučno tvrdi kako je kreativna suradnja sa suprugom temelj njegovog života i rada.
– Od dana kad smo se prvi put susreli, surađujemo s dinamičnim i prilagodljivim načinom razmišljanja. Ne samo da cijenimo snage i talente jednog i drugog, već također prepoznajemo svoje nedostatke. A to je posebno važno kad je riječ o stvaranju umjetničkih djela i arhitekture. To znači da se konstantno razvijamo, učimo i napredujemo, konačno gurajući granice naših kreativnih nastojanja.
Govori nam da njegove ideje često mogu biti pomalo apstraktne, udaljavajući se od ograničenja stvarnosti te zahtijevaju ukorjenjivanje i strukturu.
– Izvanredna inteligencija Lise Anne igra ključnu ulogu u oblikovanju i usavršavanju tih ideja koje bi inače mogle ostati nerealne. Međutim, Lise Anne posjeduje jedinstvenu perspektivu obilježenu znatiželjom i žeđi za znanjem. Spajanjem njezinog dubokog razumijevanja i široke lepeze znanja s mojim dodirima „logike snova”, stvara se uzbudljiva sinergija koja nije samo rezultirala izvanrednim zajedničkim djelima, već je i obogatila naše živote dodatkom čarolije.
Rashid kaže kako se najdublja otkrića i inovacije događaju kad se testiraju granice, kad se preuzimaju rizici kako bi se istražilo neistraženo, što na kraju dovodi do proboja i guranja granica onoga što je moguće u njihovom radu.
– Osim toga, duboko smo angažirani u nizu projekata virtualne arhitekture, od dizajniranja digitalnog muzeja, do stvaranja virtualnih galerija i izložbenih prostora za istaknute brendove u Švicarskoj i Italiji. Ovi pothvati odražavaju našu predanost širenju granica arhitektonske inovacije kako u fizičkom tako i u virtualnom svijetu.
Trenutno aktivno sudjeluju u razvoju jedne međunarodne zračne luke, ali detalji su još uvijek tajni. U međuvremenu grade novi SO Hotel u Budimpešti, smješten u podnožju ikoničnog Szechenyjevog lančanog mosta. Razmišljaju također o konceptualizaciji futurističke luke za bespilotne letjelice u Dubaiju, što potvrđuje njihovu predanost inovativnom dizajnu koji prati tehnološki napredak.
Na kraju razgovora govori nam kako su upravo na primjeru projekta Yas Hotela u Abu Dhabiju, otkrili zanimljivu suprotnost između visoke glamuroznosti Formule 1 i vožnje jedrilicama i jahtama, te suzdržane kulturne suštine regije, njenih pustinja i drevnih tradicija.
– To nas je potaknulo da crpimo inspiraciju iz pustinjskih šatora, aerodinamičkih oblika i igre svjetla na intriciranim izrezbarenim kamenim površinama, stvarajući dizajn koji je utjelovio te intrigantne kontraste – zaključuje Hani Rashid.
