Piše: Edo Franić
…
Ako 70 godina danas u ljudskom vijeku i nije bogzna što, za tvrtku je takvo trajanje samo po sebi vrijedno svakog poštovanja. Ako pri tomu takva tvrtka zauzima istaknuto mjesto u kulturnom i uopće društvenom životu jedne države do te mjere da njeno ime postane simbolom čitave djelatnosti; ako u svom arhivu čuva dio kulturnog – poglavito glazbenoga – nasljeđa čak šest država, a riječ je o gotovo devedeset tisuća snimaka razmještenih na više od osamnaest tisuća artefakata; ako je i u ovom trenutku najveći hrvatski diskografski izdavač, unatoč tomu – ili upravo zbog toga – što svojom aktualnom programskom politikom njeguje isključivo domaći repertoar, onda možemo govoriti ne samo o poštovanju nego i o štovanju tvrtke koja je izrasla u društveno-kulturnu ikonu…. – piše tako Siniša Škarica, dugogodišnji urednik u kućama Jugoton i Croatia Records, u knjizi „Tvornica glazbe: priče iz Dubrave”, izdane povodom obilježavanja 70. obljetnice diskografske kuće Croatia Records.
U međuvremenu ta je kultna domaća robna marka lani proslavila i 75. godišnjicu postojanja, a eto teče joj već i 77., čime se ubrzano primiče i respektabilnom trajanju ljudskoga života, koji će, vrlo je izgledno, uvelike nadmašiti.
Jugoton, odnosno današnji Croatia Records, bio je div na ovim prostorima kada je riječ o industriji glazbe. Treba samo spomenuti da je nekad proizvodio 12-13 milijuna izdanja, o čemu novovjeki domaći diskografi, a i mnogi izvan granica ne mogu čak niti sanjati.
– Izgrađen u zagrebačkom kvartu Dubrava, Jugoton je bila zaista impresivna tvornica glazbe koja se prostirala na 50 000 četvornih metara površine na kojima je bilo izgrađeno osam objekata. Velika upravna zgrada s prizemljem i katom unutar koje je bio izgrađen zimski vrt, veliko skladište, prešaona ploča, glazbeni studiji… Jugoton je započeo proizvodnju vinila 1963. godine i proizvodio je i do 15 milijuna ploča. Nije onda čudno što je takva tvornica prozvana divom – kaže nam Želimir Babogredac, današnji direktor Croatia Recordsa.
Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a osnovana je 10. srpnja 1947. godine u Zagrebu kao sljednik tvrtke Elektroton nastale još 1938.
Prva ploča s logotipom koji će ubrzo postati široko prepoznatljiv, izdana je još iste godine. Radilo se o singl ploči pod kataloškim brojem J-1001, na kojoj se nalaze dvije dalmatinske skladbe – „Ti tvoji zubići“ i „Jedan mali brodić“ u izvedbi Zagreb Male Quinteta.
Zanimljivo je da je Jugoton u to vrijeme proizvodio i galanteriju i kozmetičku ambalažu, a puni naziv tvrtke bio je „Tvornica gramofonskih ploča i pribora, te galanterije iz plastičnih masa“.
Impresivno zvuči podatak da je Jugoton već prve godine proizveo 33 000 gramofonskih ploča. Devet godina po nastanku, kuća je započela proizvodnju gramofonskih ploča od vinila (25 centimetarski LP) te krenula s izdavanjem ploča s narodnim glazbenim sadržajem. Posebno mjesto te godine zauzima i prva solistička ploča zabavne glazbe, pod naslovom „Pjeva vam Ivo Robić“.
Desetu godišnjicu postojanja Jugoton je obilježio izdavanjem singl ploča (45 okretaja u minuti) i EP-a (33 okretaja, s više mjesta na ploči za dulje skladbe), dok je već naredne 1958. otišao i dalje – izdao više od 500 000 ploča i prvu ploču sa stereo zvukom – „Tam kjer murke cveto“ slovenskoga kvinteta Avsenik.
– Jugoton, a poslije ni Croatia Records nikada nije zanemarivao niti jedan segment glazbe. Oduvijek su postojale redakcije ozbiljne, dječje, folk, zabavne i pop i rock redakcije. Od sjajnih urednika poput Ljerke Ramušćak, Ivanke Butković, Siniše Škarice, Ljerke Gotovac te Pere Gotovca i Dubravka Majnarića koji su bili na mjestu glavnih urednika, pa do danas kad imamo urednike koji su projekt menadžeri, trudimo se pokriti sve glazbene žanrove od jazza do hip hopa. Za vrijeme trećeg i posljednjeg direktora Jugotona, odnosno prvog direktora Croatia Recordsa, Mirka Bošnjaka, naša diskografska kuća redovito je proizvodila platinaste i dijamantske naklade albuma pa se i razdoblje od početka 80-ih pa do početka 90-ih često naziva i zlatnim dobom diskografije – pojašnjava Babogredac.
Rast tvrtke u sljedećim je godinama bilježio nove rekorde. Broj od gotovo milijun i pol ploča proizveo je 1960., što se vjerojatno ima zahvaliti i činjenici da je zagrebački RIZ (Radio Industrija Zagreb) proizveo
100 000 gramofona, da bi se sve te ploče mogle i šire slušati.
Uspjeh je tvrtka morala pratiti i povećanjem proizvodnih kapaciteta, pa je 23. listopada 1963. na lokaciji u zagrebačkoj Dubravi, gdje se tvrtka nalazi i danas, već točno šest desetljeća, s radom započeo novi Jugotonov pogon. Pogon je već u prvoj godini rada proizveo 10 000 000 gramofonskih ploča, što se nastavilo iz godine u godinu.
Novi iskorak Jugoton je napravio potpisivanjem i prvih licencnih ugovora s inozemnim diskografskim kućama – američkom RCA, njemačkom Polydor i britanskom Decca, čime je počeo sustavno objavljivati ploče Elvisa Presleya, The Beatlesa, The Rolling Stonesa i drugih pop i rock velikana, te poslije Madonne, U2, Davida Bowieja, Eurythmics, Kate Bush, Kraftwerka, Queena, Deep Purplea, Pink Floyda, Iron Maidena i mnogih drugih. Time je i domaće tržište imalo prilike upoznati se s inozemnom popularnom kulturom, koja je, pak, inspirirala i domaće snage.
Prvi domaći rock album (LP), „Naši dani“ zagrebačkog sastava Grupa 220 Jugoton je objavio u studenom 1968. Iako koncem 60-ih produkcija domaćih albuma nije bila značajna, sve se promijenilo početkom 70-ih kada izlaze solo albumi Drage Mlinareca te legendarni debi albumi sastava YU grupa (1972.) i Time (1972.).
U to doba najprodavaniji solist bio je Mišo Kovač, a najprodavaniji sastav Novi fosili. Primjerice, eurovizijski singl „Džuli“ (Julie) Daniela Popovića imao je tiražu od oko 700 tisuća, dok su Mišo Kovač i Novi fosili prodavali između 150 i 300 tisuća primjeraka svojih albuma. Velike tiraže su onda omogućile da se financiraju i novi zanimljivi i vrijedni sastavi za koje se nije znalo hoće li biti komercijalni.
– Potpisati ugovor s Jugotonom značilo je da ste prepoznati, da vaša glazba vrijedi i da ste, uz podršku izdavača, na putu k uspjehu. Kada se govori o izvođačima najzaslužnijim za uspjeh Jugotona, ima ih zaista mnogo – od Ive Robića, Miše Kovača, novovalnih grupa, folk zvijezda, pa do danas – Parnog valjka, Crvene jabuke ili mlađih koji su na njihovom putu poput Marka Kutlića, Lu Jakelić, Vojka V i drugih. Bogata arhiva svjedoči o tome koliko se kultnih albuma i onih koji su zapisani velikim slovima u diskografiji ovih prostora snimilo, a naša je dužnost da ne ostanu zaboravljeni i da nove generaciju upoznajemo s njima. U ovih 76 godina, tisuće znanih, talentiranih i uspješnih autora, izvođača, producenata i aranžera, potpomognuti savjesnim djelatnicima u nekadašnjem Jugotonu, današnjem Croatia Recordsu, vrijedno i nesebično stvorili su više od 100 000 fonogramskih zapisa ili pjesama otisnutih na pločama, kasetama i CD-ima – govori Babogredac.
Posebno poglavlje Jugoton je ispisao u drugoj polovici 70-ih i prvoj polovici 80-ih, kada je objavljivao albume najpopularnih sastava s područja bivše Jugoslavije – Bijelog dugmeta, Azre, Električnog orgazma, Idola, Haustora, Leb i sol, a najznačajniju ulogu odigrao je tijekom razdoblja novog vala, jedinog trenutka u povijesti kada je domaća pop-rock glazba ravnopravno stajala uz bok one britanske i američke.
– Oni koji su voljeli glazbu i živjeli je, pratili su i strane trendove, a naši glazbenici su stalno pokušavali ići u korak s njom i uspijevali u tome. Novi val i novovalne grupe i danas zauzimaju važno mjesto u diskografiji, a fascinacija tom glazbom i danas pokazuje koliko su naši glazbenici tada bili u korak s vremenom – kaže Želimir Babogredac.
Premda su se u bivšoj državi u međuvremenu pojavile i druge diskografske kuće, Jugoton nije imao premca u industriji zabave. Naime, iako je za vrijeme socijalizma glavnina većih pogona bila u vlasništvu države, koja ih je na životu održavala subvencijama, Jugoton je svojim tržišnim uspjesima bio solventan, odnosno financijski dovoljan sam sebi.
Nakon demokratskih promjena 1990. Jugoton je promijenio ime u Croatia Records, a od 2000. godine vode ga ljudi iz struke okupljeni pod imenom Autor d.o.o. Kako stoji na internetskoj stranici tvrtke „poslovni cilj Croatia Recordsa je okupljanje najvažnijih umjetnika, skladatelja, producenata i izvođača te daljnji razvitak distributivne mreže“.
Uloženi napor rezultirao je vodećim mjestom u hrvatskoj diskografiji, a u prilog tome ide i podatak da se udio proizvodnje nosača zvuka Croatia Recordsa i njegovih podetiketa na domaćem tržištu u svim segmentima glazbenog stvaralaštva – od ozbiljne glazbe, jazza, instrumentalne, pop, rock, zabavne, etno i narodne glazbe – kreće oko fascinirajućih 70%.
Nova poslovna filozofija Croatia Recordsa na čijem čelu je Želimir Babogredac, ne samo da je dovela do povećanja broja reizdanja i kompilacija, već i do brojnih novih ugovora s najvećim imenima hrvatske glazbene scene i mladim talentiranim glazbenicima.
– Naša poslovna filozofija oduvijek je bila okupiti jake autore, zadržati velike zvijezde, povezati se s mladim nadarenim glazbenicima, obnoviti kultne albume, složiti sjajne kompilacije i napraviti reizdanja kojima ćemo udahnuti duh modernog vremena. Osmislili smo brojne edicije, a najprodavanije ultimativne i platinaste edicije govore o tome koliko smo pogodili želje i potrebe kupaca. Većina regionalnih zvijezda želi suradnju s nama – Dino Merlin, Vlatko Stefanovski, Bajaga, Zoran Predin, Zdravko Čolić, Amira Medunjanin i mnogi drugi. Držim da je jedan od glavnih razloga za to medijska moć naših televizija CMC TV i Jugoton TV, ali i urednici i PR djelatnici koji na moderan način komuniciraju s radijima, televizijama i tiskanim medijima pa tako zajednički ostvaruju planove koje si zacrtamo za pojedino izdanje – tumači nam Babogredac.
Živimo u digitalnom dobu, pa su svi fonogrami Croatia Recordsa dostupni na digitalnim platformama. Obnavljanjem velikog dijela izdanja i na vinilu, tvrtka osluškuje tržište i svakom kupcu nudi odabir na kojem mediju želi slušati glazbu. Osim toga, snima se i veliki broj koncerata, koji se objavljuju u DVD-u i Blu ray formatima.
– Bez obzira na pad prodaje CD-a, doskočili smo tom problemu tako da objavljujemo luksuzne box setove, obogaćene dosad neobjavljenim fotografijama i popratnim knjižicama. Tako smo 2014. godine u legendarnom Abbey Road studiju u Londonu, napravili važan diskografski pothvat – remasterirani su svi albumi grupe Bijelo dugme pod vodstvom ton majstora Seana Mageeja, dobitnika nagrade Grammy, a luksuzno vinilno izdanje “Bijelo dugme – Box set deluxe” objavljeno je u limitiranoj nakladi.
Posebno smo ponosni i na „75 for 75 – 75 najboljih albuma klasične glazbe povodom 75 godina Croatia Recordsa“, luksuzni box set kojim smo obilježili svoju veliku godišnjicu postojanja. Također, u pripremi je i veliki luksuzni box set opere Lennon, skladatelja Ive Josipovića koji će, vjerujem, oduševiti kupce. Uz veliku gledanost naših programa CMC TV, Jugoton TV, Klape i tambure te slušanost internetskog radija, možemo se pohvaliti i jednim od najbolje opremljenih audio vizualnih studija koji smo otvorili 2016. godine. Ulaganje i prepoznavanje trendova te briga o arhivi ključ su našeg poslovanja – zaključuje Babogredac.
Po svemu sudeći, budućnost „diva iz Dubrave“ koji kreira zabavu, ali i umjetnost i kulturu od davne 1947. pa do današnjih dana (44 godine kao Jugoton i 33 kao Croatia Records), očito je – zagarantirana.
