Piše: Darko Vlahović
Fotografije: Martin Seck
…
U srcu glavnog tajvanskog grada Taipeija, skrivena u mirnoj uličici između Jinshan South Roada i Renai Roada, nalazi se jedna od najdinamičnijih privatnih galerija suvremene umjetnosti u Aziji – Nunu Fine Art.
Utemeljila ju je 2014. godine međunarodna trgovkinja umjetninama Nunu Hung s ambicioznom misijom: stvoriti most između tajvanske i globalne umjetničke scene. U niti jedanaest godina postojanja galerija je izrasla u prepoznatljivo ime na međunarodnoj sceni, otvarajući uz svoju matičnu adresu u Taipeiju i podružnicu u New Yorku.
Sam naziv galerije, koji je svojevrsna igra sinonima (osobno ime osnivačice i ruter na mandarinskom jeziku), otkriva njezinu filozofiju: Nunu Fine Art zamišljena je kao platforma za razmjenu informacija, ideja i estetskih iskustava.
U tom duhu, galerija se trudi povezati etablirane i manje etablirane europske, sjevernoameričke i jugoistočnoazijske umjetnike, otvarajući nove dimenzije za kolekcionare i ljubitelje umjetnosti na Tajvanu.
Pritom se oslanja na dvostruku perspektivu: urođenu osjetljivost na azijsko kulturno nasljeđe i pronicljiv uvid u globalne umjetničke tokove.
– U Nunu Fine Art potpuno smo posvećeni umjetnosti. U samo deset godina izgradili smo snažnu viziju usredotočenu na poštovanje same biti umjetnosti i stvaranje okruženja u kojemu umjetnici mogu hrabro izražavati svoje ideje.
U svijetu umjetnosti podložnom brzim promjenama, koji je često pod pritiskom tržišnih trendova, mi ostajemo čvrsto predani svojoj misiji: očuvanju onog istinskog duha umjetnosti – dinamičnog prostora za refleksiju, maštu i kulturnu razmjenu – rekla je za Symbol osnivačica galerije Nunu Hung.
Galerija Nunu Fine Art osnovana je, dakle, prije nešto više od deset godina. Zanima nas koja je bila početna vizija njezina osnivanja.
– U to smo vrijeme – govori Hung – primijetili manjak galerija na Tajvanu posvećenih predstavljanju neazijskih umjetnika s važnim doprinosima povijesti umjetnosti, onih umjetnika koje često predstavljaju međunarodni muzeji i kustoski projekti. Za mene je stoga dovođenje tih umjetnika i njihovih djela na Tajvan, stvaranje novih inspiracija i intelektualnih izazova za lokalne kolekcionare i publiku, bio glavni razlog za otvaranje galerije.
U prvim godinama djelovanja Nunu Fine Art predstavila je djela važnih umjetnika kao što su Rona Pondick, Kees Goudzwaard, Rose Wylie, Petah Coyne i brojni drugi.
– Naš je cilj od početka bio izgraditi most između Tajvana i međunarodnog umjetničkog svijeta – jasno će naša sugovornica.
Galerija prednost daje umjetnicima čiji se radovi bave moćnim idejama i aktualnim temama.
– Primjerice, Ana Teresa Barboza na snažan način u svojim tekstilima i vezovima otvara pitanje okoliša. Peter Zimmermann izdvaja se angažmanom u području tehnologije i digitalne kulture. Ponosno surađujemo s umjetnicima koji su posvećeni estetici i hrabro pomiču granice svojih medija – poput Rodneyja Dicksona, koji neumorno istražuje mogućnosti slikarstva – govori nam Hung.
Dok oblikuje godišnji program, naglašava, čvrsto ostaje vjerna tim vrijednostima, osiguravajući da njezine izložbe potiču važne dijaloge među regijama, disciplinama i idejama, a ne da slijede isključivo tržišne trendove.
Pitamo je kako usklađuje lokalni identitet Taipeija s međunarodnom orijentacijom galerije? Kakvu publiku privlači Nunu Fine Art – lokalnu, regionalnu ili međunarodnu?
– Naša galerija predstavlja izbor umjetnika koji su međunarodno priznati i privlače pažnju i podršku institucija i kustosa širom svijeta – odgovara.
U samim počecima, kao prva galerija u Taipeiju posvećena tom cilju, imala je ograničenu bazu kupaca.
– No, s vremenom smo uspješno razvili posvećenu skupinu kolekcionara, od kojih su mnogi sami provodili istraživanja, a nekima je upravo to bilo prvo iskustvo u kupnji umjetnina.
Galerija veliku važnost pridaje publikacijama, stvaranju sadržaja i umjetničkoj prezentaciji djela. Tijekom proteklog desetljeća redovito je izdavala vlastitu publikaciju Nupaper, koja stavlja naglasak na sadržajne tekstove i koncepte, a ne samo na estetski privlačne kataloge.
– Svjesni smo da se učinci našeg programa često u potpunosti pokažu tek nakon jedne do dvije godine. Naši kolekcionari aktivno se s nama upuštaju u intelektualne izazove; oni nisu samo kupci umjetnina, već i sudionici šireg razgovora i ideja koje ova djela otvaraju. Kroz takvu uključenost nastojimo uskladiti lokalni identitet Taipeija s globalnim pogledom, povezujući lokalnu publiku s međunarodnom umjetničkom scenom kroz pažljivo oblikovane programe i sadržaje – kaže Hung.
U travnju 2023. godine, u samom srcu Manhattana, na adresi 381 Broome Street, galerija Nunu Fine Art otvorila je svoju podružnicu – prvu tajvansku galeriju u New Yorku. Nunu Hung time je ispisala novu stranicu kulturne povijesti svoje zemlje, proširujući program galerije na svjetsku prijestolnicu umjetnosti na prostoru u srcu grada od gotovo 280 četvornih metara.
Ovaj iskorak nije bio tek pitanje prestiža, nego pažljivo promišljena odluka.
– Otvaranje našeg njujorškog ogranka značajno je ojačalo naše veze s međunarodnim umjetničkim svijetom, osobito s vodećim institucijama i kustosima. Time smo dobili bogatstvo akademskog i kritičkog angažmana oko naših programa, što je rezultiralo opsežnim medijskim praćenjem i uzbudljivim mogućnostima suradnje s uglednim kustosima – kaže Hung.
Smještena u vibrantnom umjetničkom krajoliku, galerija je otvorila prostor novim suradnjama, povezujući različite umjetničke tradicije.
– U New Yorku nastojimo istaknuti bogatu raznolikost azijske umjetnosti te potaknuti relevantne dijaloge između azijskih umjetnika i globalne publike.
Od svog osnutka galerija je realizirala više od pedeset izložbi, većinom na svojoj matičnoj adresi na Tajvanu.
Uz izložbeni rad, galerija se aktivno predstavlja i na međunarodnim sajmovima umjetnosti. Od 2017. godine (kada je prvi put sudjelovala na Volti u Baselu) pa do danas zabilježila je dvadesetak nastupa, među ostalima u Houstonu, Manili i Ciudad de Mexicu.
U njezinu programu predstavljeni su umjetnici iz obje Amerike, Europe i Azije, od međunarodno priznatih autora čija se djela nalaze u institucijama poput Metropolitana, MoMA-e, Centra Pompidou i Tate Londona, preko srednje etabliranih, do sasvim mladih umjetnika.
– Ponosni smo što smo pioniri, što uvodimo iznimne i svježe umjetnike u našu regiju. Kako bismo ovdašnjoj publici pružili raznolike perspektive i priče, intenzivno surađujemo s umjetnicima iz Latinske Amerike (Ishmael Randall-Weeks), iz Kanade (Caroline Monnet) i iz Hrvatske (Marta Katavić).
Zanima nas kako je došlo do suradnje s mladom hrvatskom slikaricom i kakve su bile reakcije na njezinu izložbu.
– Oduševljeni smo što smo Martu Katavić, iznimno talentiranu mladu umjetnicu, predstavili Aziji. Iako vrlo mlada, već ima impresivno muzejsko iskustvo i stvara djela koja zadovoljavaju najviše standarde. Njezina prva izložba na Tajvanu bila je istinska prekretnica, duboko je odjeknula kod lokalnih kolekcionara. Bila je doista veliki uspjeh. Publika je bila očarana njezinim radovima i uživala u osobnom kontaktu s njom. Ponosni smo što će nekoliko njezinih djela ostati na Tajvanu, stvarajući trajnu vezu između umjetnice i lokalne publike.
Rođena u Križevcima 2000. godine, Katavić je završila slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je nagrađena Rektorovom nagradom i priznanjem magna cum laude. Unatoč mladosti, imala je niz skupnih i samostalnih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima i izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu.
– Do suradnje s tajvanskom galerijom došlo je za vrijeme moje samostalne izložbe u MSU-u. U kratkom periodu u kojem je bila u Zagrebu, Nunu Hung je šetala po muzeju i u zadnjim minutama prije zatvaranja igrom slučaja naletjela na moje radove. Odmah je kontaktirala sa mnom. Isti dan smo se sastale i dogovorile izložbu – prisjeća se Katavić.
U postavu svoje izložbe u Nunu Fine Art – koja je bila otvorena od sredine lipnja do sredine kolovoza ove godine – Katavić je primarno htjela povezati figurativno i apstraktno.
– Motiv meksičkih pejzaža izveden je na pločama nehrđajućeg čelika koje su refleksivne i promjenjive sukladno s pozicijom iz koje su promatrane i s kontekstom koji ih okružuje, a na platnima je prikaz ljudi u svakodnevnim situacijama. I jedno i drugo je do određene mjere apstrahirano, što ostavlja prostor za pronalazak različitih odgovora, uloga, refleksija iz pozicije promatrača. Slike same po sebi nemaju identitet ili značenje, što daje priliku da ih se istražuje. Postav se sastojao od novih radova koje sam radila kao nastavak serije slika izloženih u MSU-u, uz one već tamo izlagane – govori Katavić i dodaje:
– Dobila sam zeleno svjetlo da budem slobodna sama raditi i birati prema svojoj procjeni pa sam si dopustila mali eksperiment s metalima i vlastitom neizvjesnošću hoće li to funkcionirati.
Pitamo je kako je izložba primljena kod lokalne publike i kritike?
– Odaziv je bio iznenađujuće velik, s obzirom na to da sam bila u stranoj zemlji gdje ne poznajem nikoga, osim tima iz galerije. Publiku sam doživjela vrlo otvorenom, naročito zbog količine pitanja koja je postavljala, a postavljala ih je s neiscrpnom znatiželjom. Čini mi se da je izložba dobro primljena, a takav sam feedback nedavno dobila i od galerije – veli Katavić.
Dio njezinih radova izložen je na grupnoj izložbi „Grounds for living” u Taichungu (drugi tajvanski grad po veličini), te će biti popraćen video dokumentacijom kulturne zaklade THE 201 ART.
Zanima nas što za nju znači ovaj karijerni iskorak. Hoće li joj on otvoriti vrata azijskog tržišta?
– Za mene je ovo mali uvid u vanjski svijet, jedno iznimno iskustvo profesionalne suradnje i dodatan poticaj da nastavim raditi i njegovati to što me ispunjava. Ljudi tamo, kako sam ja to doživjela, i te kako cijene i poštuju umjetnost i, isto tako, ulažu u nju. Veći su standardi i tržište je puno veće. Ako ove izložbe znače dodatne suradnje s azijskim tržištem – odlično, a ako se i ne pokaže tako, opet sasvim u redu – kaže.
Jedan od proklamiranih ciljeva galerije Nunu Fine Art jest promocija mladih umjetnika i povezivanje kultura i kontinenata, a sudeći po primjeru Marte Katavić čini se da tu misiju sasvim dobro ispunjava.
Za kraj pitamo Nunu Hung kakvi su joj planovi u godinama koje dolaze.
– S uzbuđenjem najavljujemo niz međunarodnih izložbi u New Yorku, na kojima će biti predstavljeni iznimni talenti kanadske autohtone umjetnice Caroline Monnet, tajvanske autohtone umjetnice En-Man Chang te filipinskog umjetnika Josea Johna Santosa III. U siječnju 2026. predstavit ćemo izložbu Grace Metzler, nakon čega u ožujku slijedi značajna povijesna i akademska izložba s djelima Hansa Bellmera, Brucea Naumana i Rone Pondick.
U Taipeiju s ponosom predstavljamo dinamičan niz međunarodnih umjetnika, među kojima su kubanski umjetnički dvojac Ariamna Contino i Alex Hernández-Dueñas. Mnoge će od tih izložbi biti povezane s našim drugim programima. Primjerice, kada Peter Zimmermann izlaže u Manili, istodobno ćemo u Taipeiju predstaviti njegova izvanredna epoksidna slikarska djela.
Nadalje, pokrećemo i nove publikacije. Nakon uspješnog izdanja kataloga Rodneyja Dicksona, s oduševljenjem najavljujemo da je u pripremi još jedna važna knjiga…
